SJEĆANJE NA VELIKANA SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
U Narodnoj biblioteci Istočni Stari Grad danas je svečano otvorena izložba „Kriva Drina od sumraka do zore – Marko Marković od zaborava do sjećanja“, posvećena životu, djelu i kulturnom nasljeđu jednog od najznačajnijih srpskih književnika iz Bosne i Hercegovine.
Postavka je posjetiocima približila bogat književni put Marka Markovića pripovjedača, romansijera, publiciste, književnog kritičara i urednika, čije je stvaralaštvo ostavilo dubok trag u srpskoj književnosti XX vijeka. Predstavljena su njegova najznačajnija djela, među kojima su roman „Kriva Drina“, zbirke pripovjedaka „Na boku“, „Neugasivo kandilo“ i „Od sumraka do zore“, kao i monografija „Savo Skarić Zembilj – život i rad“ i knjiga „Članci i ogledi“.
Direktor Narodne biblioteke Istočni Stari Grad, Saša Radović, istakao je da je izložba koncipirana kroz nekoliko tematskih cjelina koje na sveobuhvatan način predstavljaju Markovićev život i stvaralaštvo.
„Izložba je koncipirana kroz nekoliko tematskih cjelina. Prvi dio osvjetljava život i književni opus Marka Markovića, zvorničkog pisca koji je stvarao u Sarajevu, gdje je bio aktivan učesnik kulturnog i novinarskog života.
Drugi segment prikazuje njegove veze i plodnu saradnju sa velikanima tog doba, poput Ive Andrića, Meše Selimovića i Branislava Nušića, te sarajevskih književnika Hamze Hume, Isaka Samokovlije i Ahmeda Hromadžića. Treća cjelina donosi vrijednu arhivsku građu, fotografije i lične predmete, uz poseban osvrt na Markovićev lik kroz vizuru tadašnjih slikara i karikaturista“, rekao je Radović.
On je podsjetio da je Marković, iako rođen u Zvorniku, bio neraskidivo vezan za Sarajevo, dok je svoj životni put okončao na Palama 1961. godine.
„Ova izložba u Istočnom Starom Gradu predstavlja svojevrsni most koji povezuje njegov zavičaj i sarajevski kulturni prostor u kojem je ostavio neizbrisiv trag“, naglasio je Radović.
Poseban dio izložbe posvećen je Markovićevom doprinosu široj društvenoj i kulturnoj sceni. Sarađivao je sa brojnim listovima i časopisima, a 1954. godine bio je jedan od potpisnika Novosadskog dogovora. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju i sa dragocjenom rukopisnom zaostavštinom koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu, uključujući rukopise za „Članke i oglede III“, materijal za roman „Naš čovjek“ i nedovršene pripovijetke.
Izložba je uspješno oživjela kulturne prilike u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata, podsjećajući na značaj Markovićevog književnog i javnog djela. Organizovanjem ovog događaja Narodna biblioteka Istočni Stari Grad nastavlja svoju misiju očuvanja kulturne baštine i njegovanja sjećanja na ličnosti čije je stvaralaštvo trajno obogatilo srpsku književnost.
